Kju groznica (ova bolest se u anglosaksonskoj literaturi zove “Q fever”) je akutno oboljenje koje izaziva koksijela barneti (Coxiella burneti).
Koksijela barneti ima sve osobine rikecija, otporna je u spoljnoj sredini i može da preživi više od mjesec dana u svježem mesu, ostavljenom na hladnom. U suvoj sredini pravi spore, tako da može da preživi više mjeseci na runu na temperaturi od 15-20°C. Veoma je patogena za ljude, smatra se da je jedan mikroorganizam dovoljan da izazove bolest.
Infekcija je rasprostranjena u cijelom svetu, prvenstveno u vidu asimptomatske infekcije domaćih, životinja. Osnovni rezezvoar su ovce, goveda i koze koji izlučuju koksijelu stolicom, mokraćom i mlijekom, naročito tokom okota. S obzirom da je otporna u spoljnoj sredini i na isušivanje, u štalama stvara zarazni aerosol, pa obolijevaju prvenstveno štalski radnici. Infekcija se može prenijeti i pijenjem inficiranog svježeg mlijeka.
U prirodi, koksijela kruži u ciklusu životinja-krpelj. Različiti artropodi, glodari, drugi sisari i ptice su prirodno zaraženi i mogli bi imati ulogu u infekcijama ljudi. Kju groznica se javlja vezano za obolijevanje stoke, o čemu veterinari vode evidenciju. Zna se za endemsko žarište u Vojvodini. Ponekad se javi drugo žarište, ali uvijek povezano sa obolijevanjem stoke.
Klinička slika
Jedino ljudi obole uvijek u kontaktu sa koksijelom bureti.
Bolest se karakteriše temperaturom, jakom glavoboljom, groznicom, izraženom malaksalošću, bolovima u mišićima i često bolom u grudnom košu. Temperatura je visoka (do 40°C) i traje do 3 nedelje. Ospa se nikada ne javlja. Ukoliko se tokom 2. nedjelje bolesti javi neproduktivni kašalj, potrebno je uraditi rendgenografiju pluća, jer je to vrijeme kada se javljaju znaci pneumonije.
Na rendgenografiji pluća vide se sijenke po tipu intersticijalne pneumonije. U težim slučajevima može da dođe do lobarne konsolidacije, kada izgled sijenke liči na bakterijsku pneumoniju. Bolest može biti veoma teška kod starijih i iznemoglih ljudi.
Hepatitis se vidi kao uzgredan nalaz u toku pneumonije, manifestovan umjerenim povišenjem aktivnosti serumskih transaminaza, rijetko sa povišenim vrijednostima bilirubina. U nekim dijelovima svijeta, infekcija koksijelom barneti se ispoljava samo hepatitisom. Biopsijom jetre vide se difuzne granulomatozne promjene, a imunofluorescentnom metodom se u tkivu može dokazati koksijela.
Intenzivne glavobolje ukazuju na zahvaćenost centralnog nervnog sistema, ali se rijetko javlja ispoljen meningitis ili encefalitis.
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja na osnovu epidemiološko-kliničke sumnje, uz dokazivanje specifičnih antitela. Tehnika aglutinacije je specifičnija od tehnike vezivanja komplementa. U zavisnosti od vremena koje je proteklo od infekcije, razlikuju se antitela prve i druge faze, karakteristična za akutnu, odnosno hroničnu bolest. Najbrži a i najpouzdaniji rezultati dobijaju se imunofluorescentnom metodom. Ovom metodom mogu se razlikovati antitela u IgM i IgG klasi, što je važno za ranu dijagnozu bolesti.
Od drugih laboratorijskih pokazatelja nalaze se umereno ubrzana sedimentacija eritrocita i umerena leukocitoza.
Q groznica u početku liči na mnoga akutna oboljenja (influenca, druge virusne infekcije, salmoneloza, hepatitis, bruceloza), kasnije na mnoga bakterijska i virusna oboljenja, a i na pneumoniju izazvanu mikoplazmom pneumonije.
Terapija
Liječenje se sprovodi davanjem tetraciklina ili hloramfenikola u uobičajenim dozama. Davanje lijekova treba nastaviti dok pacijent ne postane afebrilan najmanje 5 dana. Djeca se liječe hloramfenikolom.
Endokarditis treba liječiti dugo, mesecima i godinama, prvenstveno tetraciklinima, uz konsultaciju kardiologa i kardiohirurga.
Letalitet Q groznice je nizak, oko 1% kod neliječenih, manje kod lečenih.
Sprečavanje infekcije najbolje se postiže pasterizacijom, mleka pre upotrebe i nošenjem zaštitnih maski tokom rada u prašini koja je u neposrednom kontaktu sa stokom, naročito tokom jagnjenja. U slučaju obolijevanja stoke potrebna je izolacija, a ekskrete treba uništavati u autoklavu. Ljude obolele od Q groznice nije potrebno izolovati, jer nema interhumanog prenosa.
Protiv Q groznice postoji vakcina koju mogu dobiti osobe koje rade sa inficiranom stokom ili osobe koje rade u laboratorijama na pripremi vakcine.