Kardiovaskularna oboljenja su posljedica spoja loše ishrane, nedovoljne fizičke aktivnosti, pušenja kao i mnoštva drugih nezdravih životnih navika.
Bolesti srca i krvnih sudova predstavljaju ubicu broj jedan savremenog čovjeka. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije od kardiovaskularnih bolesti u svijetu godišnje umre 17 miliona ljudi, od toga 5 miliona u Evropi. Statistika je zastrašujuća, tim više ako se zna da su ove bolesti posledica spoja loše ishrane, nedovoljne fizičke aktivnosti, pušenja kao i mnoštva drugih nezdravih životnih navika.
Prosječna starost kardiovaskularnih bolesnika je ranije bila 60 godina, dok se danas ta granica spustila na 40. Nisu rijetki ni mladi ljudi koji u svojim 20.-tim i 30.-tim godinama dožive infarkt.
Infarkt ili srčani udar nastaje usled naglog prekida koronarne cirkulacije. Srce kao i svi drugi mišići hranjive sastojke i kiseonik, dobija iz krvi. Do srca krv dolazi putem arterijskih krvnih sudova i kada su oni zdravi krv neometano prolazi. Kada se krvni sud zapuši, koronarna cirkulacija se prekida pa zona srčanog mišića koji se preko začepljenog krvnog suda hrani, ostaje bez neophodnih sastojaka za život što dovodi do oštećenja ćeija srca. Ovo oštećenje može da bude privremeno i da ukoliko se protok krvi brzo uspostavi ne ostavi bitne posledice po srčani mišić međutim ukoliko se brzo ne reaguje oštećenja postaju trajna (već 15-20 minuta od prekida koronarne cirkulacije nastupa ireverzibilno oštećenje ćelija miokarda). Na mestu oštećenja stvara se ožiljak pa srce delom gubi svoju osnovnu funkciju što za posledicu ima poremećaj celokupne cirkulacije u telu čoveka.
Upravo zato infarkt miokarda predstavlja jedno urgentno stanje koje zahteva neodložnu terapiju. Svi terapijski protokoli koji se primjenjuju imaju za cilj da spreče dalju nekrozu tkiva i smanje veličinu infarkta. Ovim metodama ne može se uticati na već stvoreno ožiljno tkivo.
Faktori rizika za nastanak infarkta miokarda
Faktori rizika za nastanak infarkta ali i drugih bolesti srca i krvnih sudova su brojni. Pored onih na koje ne možemo uticati (genetsku predispozicija, pol) postoje i oni na koje možemo i koje zato nazivamo promjenljivim. Promjenljivi faktori rizika su: povišen krvni pritisak, dijabetes, pušenje, gojaznost, povećan nivo holesterola u krvi, tip ličnosti (abiciozan, odgovoran, izložen stresu), smanjena fizička aktivnost.
Važno je reći da se faktori rizika ne sabiraju već množe. To znači da ako imate dijabetes, gojazni ste i fizički ste neaktivni nemate tri već devet puta veći rizik od nastanka infarkta.
Ne postoji ni jedan medicinski aparat i ni jedna kombinacija lijekova koja više može da uradi za vaše srce od zdravih životnih navika.
Bolesti srca i kafa
Kod većine ljudi kafa ne utiče na ukupan rizik od srčanih oboljenja. Međutim, studija objavljena 2001. godine u Jurnal of Clinical Nutrition, pokazala je da 4-5 šolja kafe dnevno utiče na nivo homocisteina i holesterola. Naučnici su podelili 191 zdravog nepušača starosti 24-69 godina u tri grupe: bez kafe, 1-3 šolje kafe dnevno, i više od 4 šolja dnevno. Kod osoba koje su prestale da piju kafu nivoi homocisteina i holesterola su opali.
Druga studija, objavljena u istom časopisu, pokazala je da je kod osoba koje su pile jaku filter kafu, nivo homocisteina skočio za 18%, pa je i zaključeno da bi se smanjivanjem unosa kafe i rizik od pojave kardiovaskularnih oboljenja smanjio.
Homocistein nastaje kada organizam razlaže proteine iz hrane, posebno životinjskog porekla. Zahvaljujući vitaminima B grupe, homocistein se dalje koristi u energetske svrhe. Kada je iz nekog razloga nivo homocisteina jako visok, dolazi do oštećenja endotelnih ćelija krvnih sudova i sprečava se proizvodnja azot oksida, samim tim zidovi krvnih sudova postaju prijemčljiviji za stvaranje naslaga. Ovo takođe, povećava i rizik od nastanka ugrušaka što skupa rezultira u dva puta većem riziku od moždanog i srčanog udara.
Koji su simptomi infarkta miokarda?
Veličina infarkta i tegobe koje nastaju određeni su veličinom krvnog suda koji je zapušen. Okluzija krvnog suda nastaje u najvećem broju slučajeva na aterosklerotično promjenjenom krvnom sudu srčane cirkulacije, nakon rupture aterosklerotične ploče i formiranja tromba.
Tipičan simptom je bol iza grudne kosti koji je izuzetno jak, u vidu stezanja ili pritiska, probadanja ili žarenja. Može se širiti prema ramenima, lijevoj ruci, donjoj vilici, ledjima i stomaku (nikad ispod pupka). Bolovi su praćeni opštom malaksalošću, hladnim preznojavanjem, izrazitim strahom od smrti, moguća je mučnina, povraćanje, gušenje, uznemirenost, nesvjestica, ponekad i gubitak svijesti. Bol u akutnom infarktu miokarda se razlikuje od onog koji se javlja kod angine pektoris. Anginozni bol traje od nekoliko do desetak minuta dok u slučaju infarkta bol traje sat ili duže.
Kod velikog broja bolesnika bol je provociran: fizičkim naporom, emocionalnim stresom, obilnim obrokom, hladnoćom ili promjenama meteoroloških uslova. U velikom broju slučajeva ne postoji jasan razlog zašto je infarkt nastao kao ni naznaka da će on nastati.
Simptomi infarkta mogu biti i nespecifični a u nekim slučajevima i izostaju. Bezbolni ili nijemi infarkti česti su kod dijabetičara kao i kod osoba koje boluju od neuroloških bolesti. Dešava se da infarkt uzrokuje komplikaciju osnovne bolesti i upravo simptom komplikacije bude i simptom infarkta npr. lupanje ili preskakanje srca, nesvjestica, gušenje.
Šta preduzeti?
Ne gubite vreme, u slučaju infarkta ono je dragoceno! Statistike pokazuju da više od 50% ljudi koji dožive infarkt čeka više od dva sata, pre nego potraži medicinsku pomoć.
Bez panike, pozovite službu hitne pomoći ili ukoliko to iz nekog razloga nije moguće neka Vas neko ko je u vašoj neposrednoj blizini odveze u Urgentni centar. Ukoliko ste pozvali službu hitne pomoći, operateru sa kojim razgovarate, što je moguće preciznije opišite simptome i dajte podatak o početku istih. Dok čekate da služba hitne pomoći dođe, pridržavajte se preporuka koje ste pri pozivu dobili. Za osobe koje su srčani bolesnici a pogotovu za one koji su ranije imali infarkt važno je da uzmu nitroglicerin, i to ne više od 3 tablete u razmaku od 5 minuta.
Kako možete pomoći osobi koja je pred Vama doživela infarkt?
Najvažnije je ne stvarati paniku već reagovati brzo i pozvati hitnu pomoć ili pacijenta prebaciti do najbliže koronarne jedinice. Dok se čeka na medicinsku pomoć pacijenta treba postaviti da leži na leđima na tvrdoj podlozi. Proveriti da li u ustima ima protezu ili zalogaj i ukoliko ih ima, izvaditi; Vrštiti masažu srca i davati vještačko disnje usta na usta. Vještačko disanje se daje tako što se pacijentu zatvori nos, maramicom pokriju usta, naša usta priljubimo uz pacijentova i brzo uduvamo vazduh, sačekamo da pacijent vazduh spontano izdahne. Postupak se ponavlja 15-tak puta u minuti. Masaža srca se vrši 70-80 puta u minuti. Vještačko disanje i masaža srca su jako važni postupci jer ukoliko pacijent ne diše pet minuta ili duže dolazi do nepovratnog oštećenja mozga kao i drugih promena. Važno je napomenuti da nitroglicerin lingualete (tabletice koje se stavljaju ispod jezika), koji se inače koristi za otklanjanje bola kod napada angine, ne otklanja bol i u slučaju infarkta.
Kako se liječi infarkt miokarda?
Infarkt miokarda se uspešno liječi ukoliko se liječenju pristupi na vrijeme. Liječi se na dva načina: lijekovima kojima se ugrušak koji je zatvorio krvni sud, otapa i mehaničkim otvaranjem krvnog suda uvođenjem u krvni sud, specijalnih žica, katetera, balona ili stentova. Koji će način liječenja biti primjenjen zavisi od više faktora. Ono što je najvažnije je, terapiju početi što ranije, najbolje unutar nekoliko sati od pojave simptoma. Poslije ove urgentne terapije, bolesnik nastavlja da se liječi lijekovima kojima se bolest stabilizuje.
Šta se dešava po dolasku pacijenta u koronarnu jedinicu?
Po dolasku pacijenta u koronarnu jedinicu tim ljekara će proceniti njegovo stanje. Pacijentu se daje injekcija lijeka protiv bolova, radi se EKG, meri se krvni pritisak, slušaju srce i pluća. Ljekar će odlučiti da li će pacijentu dati fibrinolitik (lijek koji razgrađuje ugrušak), antikoagulas tj lijek protiv zgrušavanja krvi kao i bilo koji drugi lijek koji je primeren težini bolesti i stanju pacijenta. Pacijentu se obavezno rade i analize krvi. Nivo šećera u krvi je u akutnom infarktu miokarda povećan, povećan je broj leukocita, sedimentacija je uredna ali se 6-7 dana nakon infarkta raste, povećana je vrednost nekih enzima.