Na učestalost pojave ove bolesti, pored nasledne sklonosti, nesumnjivo utiču navike u ishrani. Gotovo potpuni nestanak gihta u I i II svetskom ratu, kada je ishrana bila siromašna proteinima, i ponovna pojava poslijeratno, upućuje na to, kako bolest treba liječiti.
Giht je upala jednog ili više zglobova, nastala povećanim odlaganjem kristala mokraćne kiseline u kostima, hrskavici i sinovijalnim tečnostima zgloba. Ovaj izuzetno bolan artritis prati povećan nivo urične kiseline u krvi, uz pojavu kristala koji se talože oko zglobova.
To ih čini na dodir bolnim, otečenim i nefunkcionalnim, što otežava pokrete, izaziva bolne grčeve u mišićima uz često povišenu temperaturu tela, pa i groznicu. Simptomi nastaju naglo, a uvijek su posljedica metaboličkih poremećaja, loše ishrane, gojaznosti, hroničnog alkoholizma ili su posljedica prevelikog unosa purina hranom.
Šta su puruni?
Purini su sastavni deo proteina ćelijskog jezgra ljudi, ali i životinja, dakle i životinjskih namirnica. Otud hrana bogata purinima povеćava nivo urične, ili mokraćne kiseline u krvi. Više od 80% urata stvara se svakodnevno kao konačni produkt prometa tkivne nukleinskekiseline.
Ujedno, osobe koje neumereno konzumiraju alkohol povećavaju sintezu urata u svom organizmu. Akutna intoksikacija alkoholom uzrokuje prolaznu acidemiju mlečnom kiselinom i ketozom, što narušava bubrežnu funkciju i izlučivanje, a time i posledično povećanje urične kiseline u krvi.
Šta je hiperurikemija?
Kada u telu nastane prevelika količina mokraćne kiseline ili kada je otežana njena eliminacija kroz bubrege, može se javiti stanje povećane mokraćne kiseline u telu ili hiperurikemija.
Ako to stanje potraje dovoljno dugo da se iz mokraćne kiseline u zglobove počnu taložiti kristali mokraćne kiseline, nastaje giht. Bolest se u početku manifesuje akutnim napadima bola u zglobovima, zbog izuzetno oštrih kristala mokraćne kiseline koji su u zglobovima nakupljeni.
Naslage ili „tofi” u zglobovima izazivaju njihovu deformaciju, a ako bolest potraje sledi lezija bubrega i urolitijaza (pojava bubrežnih kamenaca). Hiperurikemija je česta u gojaznih osoba sa metaboličkim sindromom, povišenim krvnim pritiskom, šećernom bolešću tip 2, hroničnom bolesti bubrega i osoba sa kardiovaskularnim tegobama.
Ko obolijeva?
Razlikujemo primarnu i sekundarnu hiperurikemiju. Primarni artritis urica, kako ljekari kliničari nazivaju giht, mnogo je češći u muškaraca već u četvrtoj deceniji života. Žene obolijevaju u menopauzi. Sekundarna hiperurikemija je najčešće posledica korišćenja mnoštva lijekova poput tijazidnih diuretika, furosemidnih diuretika, etakrinske kiseline, anituberkulotika pirazinamida, a okrivljena je i salicilna kiselina i antagonisti receptora H2.
Šta treba izbjegavati u ishrani?
Zahvaljujući postojanju današnje terapije striktna dijeta nije potrebna, sem u akutnoj fazi bolesti. Savjet oboljelima u mirnoj fazi bolesti svakako jeste izbjegavanje hrane koja je bogata purinima, poput iznutrica (džigerica, gušterača, bubrezi i prerađevine od iznutrica, poput džigernjače, kavurme…), plava riba (sardine, skuša, inćuni ) i morski plodovi (škampi, dagnje, ali i riblja ikra i konzervisana riba).
Treba izbjegavati i crvena mesa, prerađevine od mesa, mesne ekstrakte poput bujona i gotovih supa. Isključite alkohol. Dakle, dijeta koja se savetuje je drastično (u akutnoj fazi) ili, s obzirom da su oboljeli prije pojave bolesti jeli neumerene količine namernica životinjskog porekla, uvođenje umejrenih količina ove hrane u svakodnevni jelovnik (u mirnoj fazi bolesti). Savjetuje se izbegavanje masne hrane. Ona goji, a ujedno i usporava varenje i tako koči izlučivanje mokraćne kiseline.
Uspješnost u liječenju će obezbijediti i gubitak viška kilograma, držanje pod kontrolom vrijednosti holesterola i triglicerida u krvi, smanjeno uživanje u alkoholnim pićima i razumno korišćenje lijekova. Trešnje, borovnice, ali i drugo šumsko voće može pomoći u smirivanju napada gihta. Avokadu i ananasu se pripisuje uloga u smanjenom stvaranju mokraćne kiseline.
Principi dijeta sa smanjenim sadržajem purina
• Zabranjen je unos alkohola (i piva)
• Postepeno smanjujte tjelesnu težinu, ako je povećana
• Povećajte unos tečnosti, prvenstveno vode
• U toku akutnog napada ne upotrebljavajte hranu sa visokim ili umerenim sadržajem purina. Po prestanku napada postepeno uvodite bijela mesa i bijelu ribu.
SAVJET PLUS!
Ne prepručujem nagli gubitak kilograma, koliko god Vam to prijalo i stvaralo osećaj uspješnosti. Naglo skidanje kilograma uzrokuje ketozu, te se smanjuje izlučivanje urata, a upravo to treba spriječiti.
Restrikcija od 300 do 600 kcal u jednom danu je dovoljna, mala odricanja će doneti veliki rezultat.
Razlikujemo primarnu i sekundarnu hiperurikemiju. Primarni artritis urica, kako ljekari kliničari nazivaju giht, mnogo je češći u muškaraca već u četvrtoj deceniji života. Žene obolijevaju u menopauzi.