Bol koji se javlja u grudima je relativnao čest simptom koji uplaši pacijenta. Uzroci bola mogu biti različiti, od bezazlenih do ozbiljnih stanja. Bol može da nastane zbog oboljenja više organa i sistema u grudnoj duplji: srca i krvnih sudova, organa za varenje, za disanje, zbog promjena u zidu grudnog koša a može biti i psihogene prirode. Najčešće i najozbiljnije tegobe potiču od bolesti kardiovaskularnog sistema, to su: angina pektoris, infarkt miokarda i oštećenje zida aorte.
Bol u grudima kao simptom različitih bolesti i stanja
Angina pektoris nastaje zbog promjena na krvnim sudovima srca (suženje zbog masnih naslaga ili spazama-grča) i manifestuje se kao: bol, stezanje, težina ili pritisak iza grudne kosti. Bol može da se širi naviše ka vratu, u lijevo rame, ka stomaku. Prate ga vrtoglavica, znojenje, lupanje srca, otežano disanje, traje 5-15 minuta. Provociraju ga: fizički napor, psihički stres, obilan obrok, izlaganje hladnoći, a prolazi na mirovanje ili nitroglicerin. Tegobe mogu vremenom postati češće, intenzivnije i mogu se javljati i u miru.
Infarkt miokarda nastaje zbog spazma ili začepljenja srčanih arterija trombom i tada prestaje dotok krvi u dio srčanog mišića koji zapušena arterija snabdeva krvlju. Infarkt liči na anginu pektoris ali je bol intenzivniji i duže traje. Prethodi mu stres, veći fizički napor, skok pritiska ili počinje bez povoda. To je vrlo intenzivan bol koji traje više od 30 minuta u vidu stezanja, pritiska, pečenje ili žarenja, lokalizovan iza grudne kosti, širi se u lijevu ruku i rame, ili u obe strane grudnog koša, u vrat, vilicu, leđa. Kod infarkta miokarda donjeg zida bol je u predjelu stomaka, praćen mučninom i povraćanjem, štucanjem. Pacijenti imaju osjećaj nedostatka vazduha, gušenje, slabost, strah, uzbuđeni su i nemirni, preznojeni hladnim, ljepljivim znojem, blijede kože. Karakteristika infarkta je da ne prolazi na nitroglicerin ili mirovanje. Potrebno je hitno bolničko liječenje.
Kod nekih pacijenata (do 20%), koji imaju visok prag za bol ili dijabetičari u slučaju infarkta osjećaj bola izostaje. Pacijent tek poslije urađenog EKG-a na nekom od kontrolnih pregleda saznaje da je imao infarkt ali obično ne zna kada se to desilo.
Promjene na listićima u srcu (prolaps mitralne valvule, aortna stenoza) daju bol u predjelu srca i grudi, gušenje, malaksalost, lupanje i preskakanje srca, vrtoglavicu ili gubitak svijesti.
Perikarditis, zapaljenje srčanog omotača, daje bol u vidu stezanja iza grudne kosti koji se širi u vrat, ramena, mišiće na vrhu leđa. Pojačava se pri dubokom disanju, kašlju, ležanju na leđima, a smanjuje se u sjedećem položaju ili saginjanju. Kad dođe do izliva u perikard onda se bol smanjuje a jave se ubrzano i otežano disanje, kašalj, promuklost.
Oštećenje zida aorte. Aorta je najveći krvni sud koji može da se do izvijesne mjere širi (rastuća aneurizma) ali kada je krvni sud slab dolazi do njegovog cijepanja, raslojavanja zida (disekcija), što uzrokuje vrlo intenzivan, centralno lokalizovan bol u vidu kidanja sa širenjem naprijed i u leđa, vrat, obje ruke, ne mijenja se promjenom položaja tijela ni disanjem. Zahteva hitno hirurško liječenje. Ako su zahvaćene arterije koje izlaze iz aorte može nastati nagli gubitak svijesti, oduzetost, puls i pritisak su nemerljivi.
Želučana kila i refluksna bolest (vraćanje kiselog sadržaja iz želuca u jednjak), praćeni su žgaravicom, bolom iza grudne kosti u vidu pečenja, žarenja, koji se širi gore-dole, u vrat, vilicu i obje strane grudi. Pogoršava se poslije jela, obilnog obroka, ležanjem i saginjanjem a nestaje uspravljanjem i uzimanjem lijekova za smanjenje kiselosti. Treba napomenuti da želučana kila (otvor na dijafragmi je nešto veći pa želudac ispunjen hranom pri ležanju i saginjanju se pomijera naviše ka grudnoj duplji i vrši pritisak na srce) – izaziva lupanje srca i bol koji liči na aginu pektoris.
Upala jednjaka (virusi, gljivice), ulkus, spazam, daju bolno gutanje hrane. Bol kod spazma jednjaka je intenzivan i liči na anginu pektoris i takođe prolazi na nitroglicerin što otežava razlikovanje ovog, od srčanog oboljenja.
Upala dušnika daje bol u vidu žarenja iza gornjeg dijela grudne kosti, širi se u vrat, praćena je kašljem, traje par dana ili nedjelja i smiruje se. Ako je u pitanju tumor, bol je dugotrajana i javlja se otežano disanje.
Pleura ili plućna maramica daje bol zbog upale, tumora, metastaza, priraslica, infarkta pluća. Bol se javlja u jednoj polovini grudnog koša, pojačava se pri disanju i kašlju, smanjuje ležanjem na bolesnoj strani. Priraslice bole i na promjenu vremena. Bol je kao ubod nožem, može se ponavljati cijelog života. Bol se može javiti i zbog tumora, cista, uvećanja limfnih žlezda, plućne tromboembolije i plućne hipertenzije.
Nervno-mišićno-koštane strukture koje čine zid grudnog koša, mogu biti uzrok bola zbog: degenerativnih promena u kičmi, osteoporoze,preloma rebara, pomjeranja segmenata kičme, pritiska na nerv koji daje bol od kičme ka sredogruđu i može ličiti na anginu pektoris, dugotrajne kontrakcije mišića (sjedenje u prinudnom položaju, rad za kompjuterom), istezanja mišića pri fizičkom prekomjernom opterećenju. Degenerativne promjene na pripoju rebara za grudnu kost ili na spoju hrskavičnog i koštanog dijela rebra se ispoljavaju kao bol se prednje strane pored grudne kosti. Bol se javlja i na pritisak u tom predelu grudnog koša.
„Mit lijeve ruke”– bol koji se širi u lijevu ruku. Najčešće se povezuje sa infarktom što uplaši pacijenta. Međutim, ova bol ne mora da bude „srčanog” porijekla. Bol može da se javi i kao posljedica oboljenja jednjaka, degenerativnih promjena u ramenom zglobu ili protruzija diska između pršljenova kičmenog stuba (diskus hernija).
Bol koji zahvata jednu polovinu grudnog koša može biti posledica upale živca uzrokovane herpes virusom, za koga je karakteristično da daje promjene na koži u vidu mjehurića. Bol se javlja par dana pre kožnih promjena i može potrajati dugo pošto se kožne promene povuku. Bol je u vidu žarenja ili uboda nožem, trnjenja, sa pojačanom ili sniženom kožnom osetljivošću.
Bol u predelu leve dojke, oštar i kratak kao ubod nožem ili tup i dugotrajan sa bolnom osjetljivošću u predjelu srca, sreće se kod premorenih, emotivno napetih, anksioznih osoba.
Kod alergijskih reakcija na lijekove, hranu, ubod insekata i sl. javljaju se crvenilo, plikovi i svrab kože, nekad gušenje, otok lica i usana. Materije koje se stvaraju u tijelu pri alergijskoj reakciji mogu izazvati promjene na srčanim arterijama što može dovesti do infarkta srca (Kounis-ov sindrom) koji se manifestuje bolom u grudima.
Ukratko, bol može biti različitog porijekla. Brojni simptomi koji bol prate su zajednički za mnoge bolesti pa je samim tim i postavljanje dijagnoze otežano. Najvažnije je prvo isključiti hitna stanja.
Pacijent koji ima bol treba da se javi ljekaru koji će kroz razgovor, pregled, EKG i dopunska ispitivanja postaviti konačnu dijagnozu i dati odgovarajuću terapiju.