Barotrauma i kesonska bolest

Barotrauma i kesonska bolest

Barotrauma je povreda izazvana priti­skom i može nastati i pri uronjavanju u vo­du i pri izronjavanju iz vode. Barotrauma koja nastaje uronjavanjem nastaje zbog po­većanja pritiska vazduha u šupljinama u kojima se nalazi vazduh (npr. uhu, sinusi­ma, plućima, gastrointestinalnom traktu). Zbog povećanog pritiska vazduha u njima dolazi do oštećenja okolnih tkiva sa kojima se vazduh graniči. Barotrauma koja nasta­je izronjavanjem uslovljava disproporciju između pojačanog pritiska vazduha u plu­ćima (koji je bio u dubini) i smanjenog pri­tiska vode (pri površini), tako da su pluća opet pod uticajem pojačanog pritiska. I u jednom i u drugom slučaju do­lazi do prskanja epitela vazdušnih puteva.

Klinička slika

Znaci i simptomi barotraume su:

  1. mučnina,
  2. vrtoglavica,
  3. dezorijentisanost,
  4. Otoreja, blag do oštar bol u uhu,
  5. blag do oštar bol u sinusima
  6. krvarenje iz nosa,
  7. teško disanje, bol u grudima, kašalj, plućni edem,
  8. blag do oštar abdominalni bol.

Terapija

Terapija se sastoji u opštim reanimacionim mjerama, kao što su održavanje pro-hodnosti gornjih disajnih puteva i oksigenoterapija, a neki autori smatraju da bi arteficijelna ventilacija kod ovih bolesnika bila kontraindikovana jer izaziva rizik od stvaranja novih oštećenja plućnog parenhima. Specifična terapija sastojala bi se u da­vanju analgetika i tamponada nosne i usne šupljine. Neophodan je monitoring kod ovakvih bolesnika.

Bolesnike sa barotraumom treba odmah transportovati u prvi bolnički centar.

Vazdušna embolija

Vazdušna embolija nastaje kada gnjurac suviše brzo izranjava i kada tokom izronjavanja zadržava dah. Naime, kada gnjurac izranjava, vazduh koji je u plućima se širi. Ukoliko se vazduh ne izdahne, alveole pu­caju oštećujući susedne krvne sudove. Vazdušni mjehurići ulaze u cirkulatorni sistem kroz pokidane sitne krvne sudove. Mehu­rići vazduha se skupljaju u malim arterija­ma i prekidaju cirkulaciju, a veličina i mje­sto mehurića određuje znake i simptome. Zbog toga vazdušna embolija nastaje brzo i dramatično, često u roku od nekoliko mi­nuta od izronjavanja.

Klinička slika

Znaci i simptomi vazdušne embolije su :

  1. vrtoglavica,
  2. konfuzija,
  3. plitko disanje,
  4. poremećaj vida,
  5. slabost ili paraliza u ekstremitetima,
  6. iznenadno onesvešćivanje po izronjavanju (može da nastane neposredno pre izranjanja),
  7. krvav, penušav ispljuvak,
  8. prestanak disanja,
  9. srčani zastoj.

Terapija

Hitna medicinska pomoć kod vazdušne embolije podrazumijeva:

  1. uspostavljanje i održavanje prolaznosti disajnih puteva,
  2. davanje kiseonika:
  3. ako je disanje pacijenta zadovoljavajuće, dati kiseonik na masku, 15 lita-
    ra u minuti,
  4. ako je disanje nezadovoljavajuće, obezbijediti mehaničku ventilaciju sa
    100% kiseonikom,
  5. održavanje tjelesne temperature:
  6. skidanjem mokre odjeće,
  7. sušenjem bolesnika i pokrivanjem ćebetom, peškirima ili suvom odećom,
  8. ordiniranje analgetika,
  9. kontrolu stanja bolesnika monitorskim praćenjem.

Bolest dekompresije

Bolest dekompresije nastaje onda kada ronilac uranja u vodu. Zbog povećanog par­cijalnog pritiska azota i kiseonika u krvi, ta dva gasa se rastvaraju u plazmi. Ukoliko ro­nilac naglo izroni, tada nema dovoljno vre­mena da se azot resorbuje iz krvi u alveole već se stvaraju mjehurići azota. Ti mjehurići kompromituju perfuziju organa i tkiva. Veli­čina i lokacija ovih mjehurića određuju klinič­ke znake i simptome dekompresivne bolesti.

Klinička slika

Znaci i simptomi bolesti dekompresije su:

  1. zamor,
  2. slabost,
  3. plitko disanje,
  4. osip kože,
  5. svrab,
  6. bol u zglobovima,
  7. vrtoglavica,
  8. glavobolja,
  9. paraliza pojedinih segmenata ruku i no­gu
  10. epi napad,
  11. besvjesno stanje.

Terapija bolesti dekompresije je ista kao i kod vazdušne embolije.

Izvor: www.simptomi.rs

NESTOOOO