Alergijski bronhioloalveolitis

Alergijski bronhioloalveolitis

Alergijski bronhioloalveolitis je zapaljenje plućnog parenhima koje nastaje usled senzibilizacije na antigene or­ganske prašine životinjskog ili biljnog porijekla. Zapaljenski infiltrati su u zido­vima alveola, intersticijumu i terminalnim bronhiolama. Alergijski bronhioloalve­olitis je granulomsko oboljenje pluća. Po­znat je u literaturi i kao hipersenzitivni pneumonitis ili ekstrinsički alergijski alve­olitis.

Etiopatogeneza

Bolest nije česta i uglavnom obolijevaju osobe neatopičari i nepušači. Češće se javlja kod genskih determinanti HLA B i HLA BW 40, kod kojih je autosenzibi- lizacija i inače češća. Za razliku od mno­gih drugih granulomatoznih bolesti (sar- koidoza, kokcioidomikoza), imunopatološki proces je lokalizovan u plućima i nema sistemskih oštećenja. Antigeni mate­rijal mora biti manji od 5 mikrona u promjeru da bi mogao da dospije u alveole. Ži­votno doba i pol nemaju značaja u nastanku bolesti.

Najčešći izazivači alergijskog bronhioloalveolitisa su antigeni koji pripa­daju bakterijama, gljivicama, životinjskim ekstraktima, biljnim derivatima i lijekovima.

U osnovi alergijskog bronhioloalveolitisa su mehanizmi humoralnog imuniteta (reakcija imunskih kompleksa) i mehani­zmi ćelijskog imuniteta (granulomatozna hipersenzitivna reakcija).

Klinički oblici

Javlja se u akutnom, subakutnom i hroničnom obliku.

Akutni oblik

Nastaje u uslovima masivne izloženosti antigenu, ali povremene. Manifestuje se po­višenom temperaturom tijela, jezom, drhtavi­com, suvim kašljem, koji počinju 4 do 6 sa­ti poslije izlaganja antigenu, Što predstavlja kasni tip imunske reakcije, poznat kao Artusova (Arthus) reakcija. Na plućima se ču­ju redak niskotonski vizing i kasnoinspirijumski pukoti.

U laboratorijskom nalazu je periferna neutrofilija, bez eozinofilije, s povišenim nivoom imunoglobulina G, uključujući antigen-specifični imunoglobulin G.

Radiografske nenormalnosti razvijaju se s ponavljanim izlaganjima antigenu i obič­no su u skladu s težinom kliničke slike. Uočavaju se difuzna mjesta manje prozračnosti koja prelaze u fina nodulusna ili retikulonodulusna zasjenčenja. Ovakve promjene mogu biti potpuno reverzibilne ako traju manje od jedne godine. U slučaju da rutinski snimak pluća pokazuje minimalne promjene ili da je nalaz normalan, visokorezolutna kompjuterizovana tomografija ima veću osjetljivost i specifičnost u otkri­vanju plućnih promjena.

Vitalni kapacitet je smanjen, ventilaciono-perfuzioni odnos poremećen, difuzija smanjena s hipoksemijom.

Dijagnostika

  1. Anamneza o uslovima radne sredine i hobiju,
  2. Radiografsko ispitivanje i testovi pluć­ne funkcije,
  3. Specifični bronhoprovokacioni test,
  4. Analiza ćelija dobijenih bronhoalveolarnom lavažom (BAL),
  5. Biopsija – histopataloški nalaz.

Kad god postoji sumnja da više antige­na djeluju na radnom mjestu ili u kući, spe­cifični provokacioni test je jedino rešenje da se otkloni ili potvrdi sumnja o anti- genu-uzročniku bolesti.

Diferencijalna dijagnoza

  1. pneumonije (virusne, bakterijske, glji­vične),
  2. lijekovima izazvana oštećenja pluća,
  3. alergijska bronhopulmonalna aspergiloza,
  4. sarkoidoza,
  5. kolagene bolesti pluća.

Liječenje

Izbjegavanje antigena:

Ako je moguće, izbjegavati udisanje uzročnog antigena, što je najvažnija mjera u sprečavanju pojave bolesti, poseb­no u akutnom obliku.

  1. Bronhodilatacijski lijekovi: Koriste se za sprječavanje astmatičnih napada.
  2. Glikokortikoidna terapija:

Indikovana je ukoliko se udisanje uzroč­nog alergena ne može izbjeći, kao i kada su simptomi i znaci bolesti izraženi i pro­longirani. Primjena dovodi do smanjenja simptoma i znakova i funkcionih nenor­malnosti i vjerovatno smanjuje tkivna oštećenja. Savjetuje se peroralna primjena glikokortikoidnih lijekova, jer inhalaciona primjena ne daje povoljna dejstva.

Prognoza

Ukoliko se antigen izbjegne i glikokorti­koidna terapija bude primijenjena prije na­stanka ireparabilnih oštećenja tkiva, prog­noza je odlična. Nažalost, bolesnik s hroničnim oblikom bolesti, s plućnom fibrozom i pratećom insuficijencijom ventilacije pluća, često dolazi na pregled po prvi put kada se od terapije ne može očekivati mnogo.

Izvor:  http://www.simptomi.rs

NESTOOOO