Akutni bakterijski konjunktivitis je akutno zapaljenje konjunktive koje može biti izazvano različitim vrstama bakterija. Najčešći izazivači ove bolesti su: Staphylococcus aureus, Staphylococcus epidermidis, Streptococcus pneumoniae i Hemophilus influenzae. Akutni bakterijski konjunktivitis je oboljenje sa malim indeksom kontagioznosti i može se uspješno spriječiti ako se sprovodi dobra lična higijena.
Akutno bakterijsko zapaljenje konjunktive počinje naglo, a bolesnik se najčešće žali na osjećaj grebanja, bockanja i prisustva osjećaja stranog tijela u oku. Istovremeno sa subjektivnim smetnjama, javlja se crvenilo oka i pojačano lučenje suza (epiphora).
Očni kapci su otečeni, spastično zatvoreni i teže se spontano otvaraju (blepharospasmus). Bolesniku smeta svjetlost zbog čega se od nje brani zatvaranjem kapaka (photophobia). Konjunktiva je hiperemična i edematozna sa izraženom papilarnom hipertrofijom na konjunktivi gornjeg i donjeg tarzusa. Postoji obilan muko-purulentni sekret koji može formirati jednu vrstu filma na površini rožnjače izazivajući tako smetnje u oštrini vida. Najveća količina sekreta zadržava se u donjem forniksu konjunktive. U toku noći sekret se skuplja na ivicama kapaka i trepavicama gde se sasuši i slijepi, tako da se kapci teško otvaraju i dosta često, mogu se otvoriti tek posle ispiranja sasušenja. Na površini rožnjače mogu postojati tačkasti defekti koji se boje fluoresceionom.
Dijagnoza ovog konjunktivitisa postavlja se na osnovu karakterističnih simptoma i kliničkih znakova bolesti, tako da dopunska bakteriološka dijagnostika najčešće nije potrebna. Bakteriološka dijagnostika (izolacija uzročnika + antibiogram) koristi se samo kada su u pitanju teške, atipične i dugo perzistirajuće kliničke forme akutnog bakterijskog konjunktivitisa.
Akutno bakterijsko zapaljenje konjunktive je bolest koja dobro reaguje na lokalnu antibiotsku terapiju, prolazi za 7-14 dana i ne ostavlja nikakve posljedice. Prilikom izbora antibiotika za lokalnu primjenu, treba voditi računa da to bude antibiotik koji je dovoljno efikasan i u odnosu na gram-pozitivnu i u odnosu na gram-negativnu bakterijsku fluoru. Ovakav terapijski cilj se u današnje vrijeme najbolje ostvaruje primenom fluorohinolona (ciprofloksacin, ofloksacin), ali nam na raspolaganju stoje još i: hloramfenikol, gentmicin, eritromicin, bacitracin, tobramicin i drugi.