Dismenoreja je stručan naziv za bol koji se povezuje sa menstrualnim ciklusom. Bolovi su različitog intenziteta, od blagih do vrlo jakih u predelu stomaka i krstima, imaju karakter grčeva i stezanja. Mogu biti praćeni mučninom, povraćanjem, prolivom, emotivnom nestabilnošću (plačljivost, preosJetljivost, problemi sa snom..). Česte su i glavobolje.
Ljekari dismenoreju dele na primarnu koja nastaje s prvom menstruacijom i uglavnom je funkcionalnog karaktera i sekundarnu, koja nastaje kasnije tokom života i povezuje se sa nekom bolešću, najčešće endometriozom. Među ljekarima postoje i oni koji su mišljenja da je intenzitet i učestalost dismenoreje uslovljena lošim životnim navikama kao i oni koji su mišljenja da je u pozadini bolnih menstruacija zapravo neka emocionalna tegoba.
Skoro svaka druga žena ima problem sa bolnim menstruacijama. U najvećem broju slučajeva razlog prenaglašenih kontrakcija je fiziološke prirode odnosno prirodnih procesa koji se odigravaju pred kraj menstrualnog ciklusa, ali je njihov intenzitet veći od uobičajenog. Pijre samog menstrualnog krvarenja mijenja se hormonski status žene usled kojeg dolazi do stezanja krvnih sudova pa sluznica materice ostaje bez kiseonika, takođe oslobađa se i veća količina prostaglandina. Upravo te veće količine prostaglandina odgovorne su za neprijatne i bolne grčeve.
U nastanku primarne dismenoreje sigurno da značajnu ulogu ima i psihički faktor. Žene imaju različit prag osetljivosti na bol pa na iste nadražaje različito reaguju. Dok su za jednu osobu izvesne tegobe samo neugodne senzacije, za drugu preosetljivu, one su nepodnošljive.
U slučaju primarne dismenoreje za ublažavanje tegoba koriste se nesteroidni antiinflamatorni lijekovi ketoprofen, diklofenak, ibuprofen.. Ovi lijekovi smanjuju stvaranje prostaglandina a upravo su prostaglandini odgovorni za nastanak bola. Najbolji efekat se postiže ukoliko se sa njihovom primjenom počne nekoliko dana prije očekivane menstruacije. Ukoliko su manstruacije jako bolne ljekar može propisati pored lijeka protiv bolova i spazmolitik, odnosno lijekove koji će opustiti glatku muskulaturu materice. Za ublažavanje menstrualnih tegoba veoma su se djelotvornim pokazali i oralni kontraceptivi. Njihovom primjenom suprimira se ovulacija a poznato je da su menstruacije u ovulatornom ciklusu praćene bolovima dok su krvarenja u ciklusima kada ovulacije nije bilo, bezbolna. Novina u liječenju dismenoreje je i primjena nitroglicerinskih flastera. Kao neželjeni efekat njihove primene mogu se javiti glavobolje pa se često flasteri primenjuju istovremeno sa ibuprofenom ili nekim drugim lijekom protiv bolova.
Bolne menstruacije su češće kod osoba koje su nedovoljno razvijene i slabe, anemične, boluju od neke hronične bolesti na primjer dijabetesa, ili su iscrpljene usljed teškog rada i loših životnih uslova. U ovim slučajevima terapijski cilj je zapravo poboljšanje opšteg zdravstvenog stanja koje će dovesti i do ublažavanja menstrualnih tegoba.
Za razliku od primarne dismenoreje gde se ginekološkim pregledom ne pronalaze nikakve promjene, sekundarna dismenoreja nastaje kao posljedica bolesti. To mogu biti tumori materice, jajnika ili jajovoda, upalni procesi, promjene na grliću materice ili njen nepravilni položaj, endometrioza.
U slučaju sekundarne dismenoreje, liječenje je fokusirano na osnovnu bolest.Bolne menstruacije mogu da budu ublažene i promjenom načina ishrane. Savjetuje se ishrana koja uravnotežuje proizvodnju prostaglandina uz dodatak vitamina B6, magnezijuma i vitamina E.
Ishrana koja uravnotežuje proizvodnju prostaglandina podrazumijeva:
smanjenje unosa rafinisanih šećera (keks, kolači i drugi slatkiši, bijeli šećer, hljeb, peciva od bijelog brašna), smanjenje unosa mesa i jaja (crveno meso i žumance su izvori arahidonske kiseline koja je polazna supstanca u stvaranju prostaglandina), izbegavati izvore trans masti (margarine, biljne masti..) a ishranu upotpuniti omega masnim kiselinama. Ribe poput lososa, tune, skuše kao i laneno ulje odlični su izvori omega masnih kiselina. Izbjegavati jake začine, prženu, masnu i slanu hranu. Unositi više zelenog povrća, kuvanog na pari ili svježeg.
Zapaženo je da od pomoći može da bude i ograničavanje unosa mlijeka i mliječnih proizvoda. Povezanost između unosa mlijeka i mliječnih proizvoda sa bolnim menstruacijama nije dokazana. Pretpostavlja se da upotreba hormona rasta, pesticida i antibiotika u ishrani životinja može interferirati sa ženskim polnim hormonima što rezultira povećanjem tegoba.
U olakšavanju tegoba od pomoći mogu biti i masaža, joga, homeopatija, upotreba ljekovitog bilja. Istraživanja su pokazala da od bolnih menstruacija češće pate žene koje su prvu menstruaciju dobile rano, one kod kojih je krvarenje obimnije i duže, kod kojih postoji porodična anamneza dismenoreje i koje puše.